Crkva danas naviješta Boga kojeg se, kao gorljivog domaćina, ne da lako obeshrabriti – čak ni dvosmislenim odgovorima njegovih potencijalnih gostiju. Ali budući da nije tako lako reći “da” Božjem pozivu, pomoć ne može škoditi. To je već mislio opat Odilo iz Clunyja kada je 998. godine za svoju zajednicu uveo Dušni dan. Dan je također potvrđen i u Rimu od 14. stoljeća.
Motuproprijem Ad theologiam promovendam objavljenim na svetkovinu Svih svetih, 1. studenoga papa Franjo je posuvremenio Statut Papinske teološke akademije pozivajući je na „hrabru kulturnu revoluciju“ koja će biti proročka kao i na dijalog u svjetlu Objave.
Popisi svetaca mogu biti nepravedni: što je s davno zaboravljenim svecima iz prošlosti? A pogotovo s onim pokojnicima koji su nezapaženo živjeli svoju vjeru i nikada nisu službeno proglašeni svetima?
Dikasterij za kler pozvao je sve španjolske biskupe u Vatikan krajem studenoga. Susret 28. studenoga u Rimskoj kuriji bit će usredotočen na rezultate vizitacija sjemeništima u toj zemlji i zaključke iz toga, objavila je Španjolska biskupska konferencija na kraju svoje izvanredne opće skupštine u ponedjeljak 30. listopada.
Nije razumljiva ni nedavna odluka kojom je naša domovina bila nedovoljno spremna, zajedno s mnogim drugima, reći ne ovome ratu. ‘Rat je uvijek poraz’.
“Šimun, zvani Revnitelj” (Luka 6,15) – ovaj je epitet zazvonio na uzbunu Rimljanima. Zeloti su bili skupina židovskih fundamentalista koji su se nasilno borili protiv okupacije svoje domovine. Iz perspektive svemoćnog Rimskog carstva, svi su oni bili teroristi.
Neki su sudionici kritizirali „Pismo Božjem narodu“ objavljeno u srijedu 25. listopada na zasjedanju svjetske sinode u Rimu kao nejasno i nekonkretno. Konačni tekst sastanka bit će odlučen u petak i mora se poboljšati.
Josephine Leroux (1747.-1794.) nije ostavila nikakve spise, nema njezinog suvremenog portreta, a tijelo joj je pokopano na nepoznatom mjestu – nema ničega što bi na nju podsjećalo.
Svoju katehezu na redovnoj općoj audijenciji u srijedu, 25. listopada papa Franjo posvetio je svetoj braći Ćirilu i Metodu, evangelizatorima slavenskih naroda i suzaštitnicima Europe.
S Josephom Ratzingerom pisati budućnost Sinode