Papa Franjo napisao je poruku sudionicima 27. Međunarodnih susreta sv. Franje Saleškog u Lurdu povodom dodjele nagrade koja nosi ime svećenika o. Jacquesa Hamela koji je barbarski ubijen u Rouenu 2016. godine
Svoj prvi nastup u crkvenoj godini Savao/Pavao imao je prije gotovo mjesec dana na spomendan mučenika Stjepana na čije je ubojstvo „pristao“ (Dj 8,1). Samo nekoliko tjedana kasnije, Crkva već slavi njegovo obraćenje.
Kad je Franjo Saleški (1567.-1622.), izdanak francuske plemićke obitelji, studirao u Parizu, nije samo Katolička crkva oko njega bila u dubokoj krizi.
Kao predsjednik Talijanske biskupske konferencije (CEI), kardinal Matteo Zuppi jedan je od najpoznatijih crkvenih ljudi u Italiji. Sada je održao odličan govor o krizi u Crkvi – i jasno podržao papu Franju.
Rad rimskog utemeljitelja reda Vinka Pallottija (1795.-1850.) započeo je malim stvarima: kao svećenik skidao je kapu ljudima koje je susretao i tražio s njima razgovor. U doba katoličke obnove to se smatralo malom revolucijom.
Vinko iz Zaragoze (+ 22. siječnja 304.), bio je arhiđakon (propovjednik) gradskog biskupa. Za vrijeme progona pod carem Dioklecijanom obojica su bačena u tamnicu.
Dva ukrašena janjeta imaju glavnu ulogu u bazilici Sant’Agnese u Rimu u nedjelju 21. siječnja. Iza toga stoji višestoljetna tradicija vezana uz izradu vrlo specifičnog odjevnog komada
Ona je idealan tip djevice mučenice i nitko nije bio štovan kao ona: Agnesa, odnosno Janja. Već Damaz I. (oko 305.-384.) posvetio joj je pjesmu: „O, ti časni, visoki, sveti ukrasu sramote, budi milostiva, slavna mučenice, moli te Damaz!“
Sreća? Ovaj stameni Rimljanin na to, čini se, nije računao. Sarkofag u katakombama na Via Appia Antica govori osnovne činjenice: Sebastijan je bio vojnik i mučenik koji je umro 20. siječnja, vjerojatno 288. godine.
Novinar Chris Herlinger, napisao je 18. siječnja 2024. za poznati američki vjerski portal National Catholic Reporter reportažu o redovnicama u međureligijskom dijalogu u Bosni. Tekst prevodimo u cijelosti