Hedviga Šleska
Hedviga Šleska (1174.-1243.) poznavala je bol, gubitak i bijeg – i postala je svetica zaštitnica pomirenja Nijemaca i Poljaka.
Hedviga Šleska (1174.-1243.) poznavala je bol, gubitak i bijeg – i postala je svetica zaštitnica pomirenja Nijemaca i Poljaka.
Govori se da je papinski nuncij Felix Sega prezirno nazvao Tereziju Avilsku (1515.-1582.) “ženom skitnicom” – u Španjolskoj u 16. stoljeću nije bilo lako biti žena.
Na novom mrežnom portalu missbrauchsmuster.de nalaze se prikupljena osnovna saznanja o zlostavljanjima odraslih žena i obrascima koji stoje iza toga. Ponuda je namijenjena uklanjanju praznina u prevenciji, objavilo je u petak 13. listopada u Kölnu Udruženje njemačkih katoličkih žena (KDFB), izvijestila je Katolička novinska agencija (KNA).
Dan 13. listopada 2023. bio je povijesni trenutak svjetske Sinode u Vatikanu. Prvi put u povijesti biskupskih sinoda skupštinu je predvodila žena. Redovnica iz Meksika Maria de los Dolores Palencia Gomez ima iskustva u vodećim službama u Crkvi.
Teologinja Barbara Haslbeck istražuje nasilje nad odraslima u Crkvi. U intervjuu za katholisch.de komentira novi radni priručnik Njemačke biskupske konferencije o “zloporabi duhovničkog autoriteta” i objašnjava kako može doći do duhovnog zlostavljanja.
Na blagdan svetoga Franje počela je u Vatikanu Redovna glavna skupština Biskupske sinode. Katolička crkva promišlja o sinodalnosti; zajedništvu, sudjelovanju i poslanju. Po čemu je ova sinoda, koju se smatra jednim od najvažnijih događaja nakon Drugog vatikanskog koncila, posebna? Koja to pitanja vjernici diljem svijeta stavljaju pred papu Franju? Zašto je komunikacija glavna dimenzija sinodalnog procesa i što to podrazumijeva? Hoće li ova sinoda pomoći Crkvi da bude manje podijeljena, Crkva koja prihvaća, pomaže onima koji traže Boga i koja uvodi ljude u ljepotu vjere?
Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović je, između ostaloga, podsjetila na sinodski radni dokument koji otvoreno kaže: „U mnogim su krajevima Crkve duboko pogođene krizom uzrokovanom raznim oblicima zlostavljanja poput spolnog zlostavljanja, zloporabe moći i savjesti, ekonomskog i institucionalnog zlostavljanja. To su otvorene rane s čijim se posljedicama tek valja do kraja suočiti. S traženjem oprosta od žrtava trpljenja koje je prouzročila Crkva, mora se združiti zalaganje oko obraćenja i reforme kako bi se izbjeglo da se slične situacije događaju u budućnosti.” (IL, 4, također 23)
Nakon dva Mediteranska susreta biskupa u Italiji (Bari 2020. i Firenza 2022.), Mediteranski susreti – Mozaik nade, ove godine održani su u Francuskoj od 17. do 24. rujna.
Zaštita okoliša Papi je na srcu. Zato će crkveni poglavar ovih dana objaviti nastavak svoje enciklike Laudato si’. Na predstavljanju će govoriti i klimatska aktivistica iz Njemačke.
Imamo li odvažnosti propitivati vlastita vjerovanja, svjetonazore i prakse? Imamo li snage ustati protiv strukturalnog nasilja koje provode patrijarhalne institucije kako sekularne, tako i religijske? Jesmo li spremni čuti drugačiju perspektivu i omogućiti da se uvaži drugačije mišljenje – makar se i ne slagali s njim? Jesmo li spremni uvažiti ljudsku slobodu i pravo osobe da vjeruje ili ne vjeruje, da pita, sumnja i traga za odgovorima? Može li se biti feminist/ica i vjernik/ca?