Trn crkvenih zloupotreba i zlostavljanja, potraga za načinom života u sve sekularnijem društvu i suočavanje s političkom većinom koja nije „prijateljska“ pojavljuju se u nedavnim poljskim kronikama.
Prije nego čovjek uniđe u crkvu, upada mu u oči i zanosi ga krasno pročelje crkve, na kojem domnira veliki Filoicamov mozaik Majke Božje Posrednice, koja je obučena u hrvatsku narodnu košulju iz Šestina, a pod nogama ima jako istaknuti tapet s motivima iz narodnih nošnji u Rami, Duvnu i Vrlici.
Komičar Roberto Benigni (“Život je lijep”) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.
„Broj rođenih prvi je pokazatelj nade jednog naroda!“ – papa Franjo
Kako bi naviještao svoju vjeru, nije se ustručavao izložiti se javnom ruglu, čak ni na samoprijekoran način. Međutim, Filip je nekoliko puta odbio postati kardinal.
Tijekom nedavnog intervjua za američki kanal CBS, učinilo se da je papa Franjo zatvorio vrata đakonskom ređenju žena. Alžirski nadbiskup Jean-Paul Vesco vidi najmanje tri važna razloga tog odbijanja koja ukazuju na svu složenost ovog pitanja.
Prijevod cijelog dokumenta “Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena” Dikasterija za nauk vjere na hrvatski
Član Kardinalskog vijeća, izvjestitelj Sinode o budućnosti Crkve, nadbiskup Luksemburga, kardinal Jean-Claude Hollerich poziva na stvaranje novih europskih ideala, kritizira porast populizma na Starom kontinentu, uz oštru kritiku sadašnjih političkih vođa. S njim je za La Croix razgovarao Loup Besmond de Senneville, a prijevod intervjua donosimo u cijelosti.
Knjiga fra Stipe Kljajića „Smutnje po Mateju“ predstavljena je u četvrtak 23. svibnja u crkvi Majke Božje Lurdske, a o knjizi su govorili prof. dr. sc. Ivan Šarčević, izv. prof. dr. sc. Božidar Mrakovčić te zamjenica glavnog urednika Kršćanske sadašnjosti Maja Petranović.
Severino Dianich: “Paradoksalno, više smo se bavili inkulturacijom evanđelja drugdje nego kod kuće. Na modernost se, sve do Drugoga vatikanskog sabora, gledalo kao na antagonista i neprijatelja, a ne kao na jednu novu kulturu za koju se evanđelje mora prevesti na novi jezik. Napredak je postignut, ali problem ostaje otvoren”. S njim je za časopis Zvona razgovarao Marko Medved, a intervju prenosimo u cijelosti.