Koja je percepcije Crkve u javnosti, kako promiče političku kulturu i odgovorno kršćansko djelovanje i kako razlučuje pastoralno i duhovno od političkog, promišljalo se u ovotjednoj emisiji Susretu u dijalogu.
Dr. Nikola Vranješ: Ne možemo homoseksualne osobe promatrati isključivo pod prizmom grijeha, osude, prozivanja… Papa Franjo želi dijalog, a to možemo gledati i kroz prizmu onoga što je nadbiskup Uzinić tijekom tribine nazvao otvoreniji pastoral. Mi smo kao Crkva pozvani i poslani svim ljudima, bez obzira u kakvim situacijama živjeli. Također, ne mislim da je dobro da se naš katolički identitet vrti samo oko toga kako se postavljamo prema pitanju homoseksualnosti, a upravo se takav dojam prečesto dobiva u javnosti.
Sjednica Vijeća HBK za laike u novoizabranom sastavu održana je u ponedjeljak, 19. veljače 2024., u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu pod predsjedanjem riječkoga nadbiskupa mons. Mate Uzinića. Nakon uvodne molitve nadbiskup je pozdravio novoizabrane članove Vijeća: Blaženku Jančić, Anu Marčinko, Maju Petranović, Irenu Sever Globan, Marinu Šijaković, Brunu Velčić, Krešimira Cerovca, Tomislava Kovača, Vjerana Martića, Marka Medveda, Branka Murića i Šimu Zupčića.
Prije 40 godina socijalist Bettino Craxi postigao je ono što su uzalud pokušavali dvanaest demokršćanskih i katoličkih premijera prije njega: konkordat između Republike Italije i Vatikana. Craxi je s kardinalom Casarolijem Lateranski konkordat, koji je Mussolini potpisao 1929., prilagodio uvjetima u demokratskoj Italiji i novoj slici pokoncilske Crkve.
Bit će to posljednji krug projekta papinske reforme na temu sinodlosti: U listopadu će se žene i muškarci sa svih kontinenata sastati u Vatikanu kako bi raspravljali o budućnosti Katoličke crkve. Sada postoje konkretni podaci
„Naš papa Franjo želi sve nas probuditi da u svojoj komotnosti ne zaboravimo ispuniti Isusovu zapovijed: ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe“, ističe u razgovoru subotički biskup, dodajući da su „te ljubavi svakako najviše potrebni siromasi, odbačeni od društva, oni koji žive na rubovima civilizacije, u bijedi, gladovanju. Oni su prvenstveno povlašteni da im se navijesti Evanđelje i da im pružimo svoju pomoć, riječi utjehe, da ih dragi Bog nije odbacio nego da ih ljubi“.
Svatko tko u propovijedi prvenstveno želi iznijeti vlastita gledišta, zlorabi propovijed, kaže homiletičar Vogl. Savjetuje budnost promatrajući zajednicu te govori o zadaći homilije: “Uvijek ima kritika da propovijed ne smije biti politična. Ali to nije točno: biti kršćanin također znači zastupati vrednote koje nam je povjerila Isusova poruka, a to uvijek uključuje i pozicioniranje u svijetu”.
Umjesto toga, Crkva mora dopustiti da je dotaknu potrebe ljudi, kazao je. Meier je nadalje objasnio da Crkva „nije poslana tek navodno čistima“, već svima.
Fra Stipo Kljajić: Cilj proglašenja Dana bolesnika, osim veće osjetljivosti za bolesnu braću i sestre, jest naglašavanje Božje svjesne pristranosti prema patnicima, prema svim bolesnima.
Papa i njegov savjetodavni odbor pokušavaju razumjeti kako bi se mogao provesti đakonat koji bi bio otvoren i za žene, kaže teologinja Linda Pocher.