Sestra Simona Brambilla, danas tajnica Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, dijeli svoje iskustvo i razmišljanja o interkulturalnosti iz perspektive svoje kongregacije (Missionarie della Consolata, MC), koje postoje preko 110 godina.
Kršćanska sadašnjost objavila je knjigu Tomáša Halíka „Popodne kršćanstva. Hrabrost za promjenu“. Djelo je s njemačkog preveo fra Miro Jelečević.
Nadbiskup Malte i bliski suradnik pape Franje, Charles Scicluna, pozvao je na „ozbiljnu raspravu“ o celibatu. Katolička crkva bi trebala razmotriti reviziju svojih pravila kako bi svećenicima omogućila brak, rekao je Scicluna za novine Times of Malta, izvijestila je 8. siječnja KNA.
Bertram Meier: „Nažalost, dosta je parkiranih kršćana! Za njih je Crkva parkiralište koje štiti život, a oni nastavljaju sa svim vrstama osiguranja“
Elisabeth, koja? U Europi je rijetko tko poznaje, ali u Sjedinjenim Američkim Državama ona i danas oblikuje katolički školski sustav: Elisabeth Anna Beyley Seton (1774.-1821.).
s. Ljubica Šekerija: Ovo je bilo moje svjedočenje, ali ima još redovnica iz drugih družbi koje su tijekom minuloga rata na bosanskohercegovačkim prostorima doživjele isto. Svima sam sve oprostila. Koliko god su mučitelji bili grubi, Božja snaga i milost bili su na mojoj strani (usp. Rim 5,20). Bogu hvala!
VIDEO. Kardinal Matteo Zuppi: „Ponekad i Crkva ima neku ideju, po mom mišljenju, iskrivljenu misleći da ima autorsko pravo na ljubav, ‘prava je naša, tuđa malo manje vrijedi’. Dok očito otkrivamo da je naš Gospodin mnogo širi od našeg srca i daje nam otkriti mnoga lijepa, nevjerojatna svjedočanstva, mnoge primjere”.
Studentska prijateljstva mogu promijeniti živote – a ponekad i crkvenu povijest. Bazilije (oko 330.-379.) rođen je u Kapadociji (današnja Turska) i za života je dobio počasni naslov „Veliki”. Osim u Cezareji i Carigradu, studirao je i u Ateni, gdje je upoznao Grgura Nazijanskog (oko 330.-390.).
„Sada kada se u crkvenoj sferi pojavljuje priznavanje članstva koje pripada ženama, sinodalna Crkva mora biti shvaćena kao Crkva muškaraca i žena“, piše profesorica Serena Noceti
Branko Jurić: Ivan Pavao II. se prignuo i poljubio Kur’an. Snimljena je i fotografija tog trenutka, a ono što se tada dogodilo dovelo je do brojnih spekulacija: Je li to zaista bio primjerak svete knjige islama? Možda je to bila knjiga evanđelja? Je li znao da je to Kur’an? Je li ga zaista poljubio? I tako su počela uobičajena prepiranja među neupućenima.