Stručnjak za spise Christiana de Chergéa, svećenik iz biskupije Nîmes i bivši ravnatelj Znanstvenog instituta za teologiju religija u Marseilleu, objašnjava kako je misao Christiana de Chergéa preoblikovala njegovu viziju kršćansko-muslimanskog dijaloga koji predstavlja potencijal u izazovima međureligijskih odnosa danas.
U svojim korizmenim razmatranjima u Vatikanu, propovjednik Papinskog doma Roberto Pasolini ponovno iščitava Knjigu Postanka kako bi rasvijetlio unutarnje mehanizme nasilja, u ovo vrijeme kada Bliski istok gori u plamenu.
Deset godina nakon objave, postsinodalna apostolska pobudnica pape Franje Amoris Laetitia (8. travnja 2016.) još uvijek uzburkava teološke vode – i to nije slučajno. Nastala kao plod dugog sinodalnog procesa kroz dvije Sinode o obitelji (2014. i 2015.), ova iznimna papinska isprava nije tek još jedan crkveni dokument o braku: ona je smjela pastoralna vizija koja odbija zatvoriti oči pred složenošću stvarnog ljudskog života. Njezina desetogodišnja obljetnica, koju obilježavamo ovog ožujka, prigoda je za ozbiljan teološki i pastoralni osvrt.
Pitanje suvremenog navještaja vjere nalazi se u središtu teoloških rasprava o identitetu i poslanju Crkve u 21. stoljeću. Društveni kontekst obilježen je dubokim promjenama: digitalnom transformacijom, pluralizmom, krizom povjerenja u institucije, individualizacijom te globalnim izazovima poput migracija, ekološke krize i rastućih nejednakosti. U takvom okruženju tradicionalni modeli evangelizacije pokazuju ograničenu učinkovitost, što iziskuje novu teološku refleksiju o naravi i metodama navještaja.
Medijsko izvješće iz Madrida navodi da je papa Lav XIV. na susretu sa španjolskim biskupima bio vrlo izravan, osobito u pogledu rastućeg utjecaja desnih ideologija
Biskup Hildesheima, Heiner Wilmer, izabran je 24. veljače 2026. za novog predsjednika Njemačke biskupske konferencije (DBK). U svojoj prvoj izjavi osvrnuo se na ulogu Crkve u svijetu – i na vlastiti kompas.
Pepelnica, prvi dan Korizme u kršćanskoj liturgijskoj godini, nosi snažnu i pomalo paradoksalnu simboliku. Kad svećenik crta križ od pepela na čelu vjernika izgovarajući: „Sjeti se da si prah i da ćeš se u prah vratiti” ili „Obratite se i vjerujte evanđelju”, ne označava samo početak pokornog razdoblja – već sažima ljudsku egzistenciju, suočava vjernika s istinom o sebi i poziva na unutarnju transformaciju.
Pojedinačne reakcije dvojice ili trojice svećenika na film Svadba (2026.) otvaraju ozbiljna pitanja – ne toliko o samom filmu, koliko o razumijevanju umjetnosti, javne odgovornosti Crkve i vjerodostojnosti govora. Umjesto promišljenog razlikovanja, svjedočimo brzopletim osudama, pozivima na bojkot i retorici „povrijeđenih vjerskih osjećaja“, što – paradoksalno – više govori o nesigurnosti i defanzivi nego o snazi vjere.
Krešimir Cerovac: Papa Franjo, polazeći od ovog načela, odbacuje legalističko shvaćanje vjere koje se iscrpljuje u formalnom poštivanju normi, te naglašava potrebu sjedinjenja objektivne istine i evanđeoskog milosrđa u pastoralnoj praksi, kako bi crkveno djelovanje ostalo vjerno doktrini, ali istodobno usmjereno na konkretne osobe i njihovo spasenje.
Tijekom 2026. godine, Crkva u Bosni i Hercegovini po prvi put će službeno imati muškarce i žene laike u službi akolita, koji imaju ovlast pomagati pri pričesti, odnosno dijeliti Tijelo Kristovo vjernicima. Ovaj povijesni korak dio je šire reforme Katoličke Crkve koja prepoznaje važnu ulogu laika u liturgijskom i pastoralnom životu zajednice.